47 Ronina – kratak press

poster_47-ronina

Prošlo je nešto više od tri mjeseca kako sam započeo rad na stručnom radu 47 Ronina koji se nalazi pred objavom sa mnogim izmjenama i dopunama. Prvenstveno se može vidjeti na posteru koji sadrži sažetak rada a koji je ponosno izrađen upotrebom GIMP-a te Ubuntu Linux 16.10. Dok sam istraživao te pisao ovaj stručni rad iz Japanske historije, također sam izradio i naslovnu za svoj članak s kojim će rad biti objavljen.

cover

Slika1: Cover ili naslovna rada ’47 Ronina’

Naslovna stranica je također dizajnirana upotrebom GIMP-a, veoma moćne i solidne open source alternative za manipulaciju fotografijama koja se nalazi u stalnoj postavci skoro svih Linux distribucija. Rad je proširen i unaprijeđen, a poboljšanja su izvedena posebice kod prevoda imena pojedinih Japanskih samuraja poput: Asano no Naganori (samo Asano Naganori), Oishi no Yoshio Kuranosuke (samo Oiši Jošio), Oishi no Chikara (samo Oiši Čikara),šogun Tokugawa no Ieyasu (samo Tokugava Ijasu), šogun Tokugawa no Tsuneyoshi (samo Tokugava Cunejoši), Kira no Yoshinaka (samo Kira Jošinaka), hram Sengaku-ji (samo Sengakuđi) itd. Ovdje sam pojednostavio prijevode Japanskih imena radi lakšeg čitanja i izgovaranja samog imena. Imena su tradicionalno pisana u roma-ji stilu Japanskog jezika koji predstavlja pojednostavljen sistem pisanja i izgovaranja određenih riječi, osobnih imena, gradova, otoka, sela, rijeka i drugih stvari u Japanskom jeziku. Primjera radi, ime feudalnog gospodara (daimjo) po imenu Asano Naganori bi upotrebom Kanji, jednog od tri pisma Japanskog jezika bilo zapisano ovako:浅野長矩 , stoga se pojednostavljeno koristi romaji stil pa se prevede jednostavno Asano Naganori.

Što se tiče objave ovog rada, ja očekujem objavu najvjerovatnije krajem naredne sedmice a kao što znate, rad će biti objavljen na mojoj dobro poznatoj adresi: https://unsa-ba.academia.edu/AmarTufo. Academia je već duže vrijeme jedna od popularnih naučno – istraživačkih platformi gdje profesionalci različitog profila objavljuju svoje radove i istraživanja u raznim oblastima. Osim toga, Academia predstavlja jako dobar način da pokažete svoje istraživačke vještine i obogatite svoj CV na jedinstven način. Kada rad bude gotov, link će se nači na mom blogu.

Toliko od mene za sada.

Do narednog čitanja!

Advertisements
Posted in Historija Japana | Leave a comment

Arheologija Rima – fajront druga zdravo treća godina!

spqr

Oni koji me znaju a znaju me kao prepoznatljivog mladog kolegu Arheologije koji je dugo vremena vukao Arheologiju Rima sve dok moje legije danas konačno nisu napravile proboj ka neprijateljskoj liniji da bismo na kraju dobili bitku.  I evo sam sada konačno i ponosno treća te ujedno završna godina Arheologije.

Mnoge moje uvažene kolege znaju da je Arheologija Rima izuzetno kompleksna kao oblast pa tako i predmet gdje se od vas očekuje da barate periodima od starih Etruraca pa do osnutka Rima. Pa vas onda dočeka doba Kraljeva pa Brutova narodna revolucija te početak Republike (Rana i Kasna republika). A onda vas dočeka ovaj veliki legendarni čovjek – molim vas ovo je Oktavijan August ili samo car August.

statue-augustus

Augustus von Prima Porta (20-17 v. Chr.), aus der Villa Livia in Prima Porta, 1863

Onako kako je to Cezar uradio 48. godine prije Krista kada je dobio pravo trijumfa nad Verncingetoriksom po okončanju Galskih ratova, tako sam i ja na današnji dan (20. Septembra 2016) uspješno riješio i položio Arheologiju Rima i tako sebi ponosno osigurao mjesto na Trećoj godini Arheologiji.

rim

Arheologija Rima (iz Index-a) | Slika: Amar Tufo 2016

Iskren da budem bilo je ovdje svega i frustracija i onih faza kada vam se da zeleno svjetlo da ‘odustanete’ ali se uvijek vratite da ispravite sopstvenu grešku. Barem se meni nije dogodila Teutoburška katastrofa 9. godine nove ere kada su u tri kišovita dana Germani potukli i pobili tri imperijalne legije XVII, XVIII, XIX pod zapovjedništvom rimskog konzula Vara ili Varusa. Uspravno i ponosno stojim na vratima treće godine Arheologije gdje polahko postajem Amar Tufo, Arheolog.

Posted in Moji članci, Uncategorized | Leave a comment

U objavi rad “47 Ronina”!

hokusaichushinguraRonini napadaju Kirin dvorac | Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Forty-seven_Ronin

Svoje interesovanje na polju Japanske historije sam počeo sa pričom o 47 Ronina, čederset sedam samuraja koji su osvetili svog voljenog gospodara te 1702. godine i tako stvorili jednu od najvećih legendi samurajskog Japana. Naime, njihova priča je kasnije ispričana u legendi poznatoj kao Chishingura (47 Ronina) te je zaživjela i svjetski filmski spektakl (47 Ronina 2013) kojeg je režirao Keanu Reeves i Hiroyuki Sanada.

Što se tiće mog dijela ove priče kratak sažetak mog rada koji je u pripremi a koji će uskoro biti objavljen na mom Academia.edu profilu pročitajte u nastavku:

poster

Do narednog čitanja veliki pozdrav.

 

Posted in Uncategorized | Leave a comment

Šta je uzrokovalo misteriozni kolaps Kasnog Brončanog doba?

defeating-the-Sea-PeoplesSlika: Mural koji prikazuje Ramzesa III u pomorskoj bitci na Nilu protiv Naroda Mora 1178. prije Krista

Kolaps Kasnog brončanog doba jedna je od najaktivnijih tema moderne arheologije a samo Kasno Brončano doba (1200 – 1178. prije Krista) predstavlja izuzetno misteriozan period za čiju se interpretaciju arheolozi oslanjaju uglavnom na arheološke iskopine diljem Istočnog Mediterana, Bliskog Iskota, Anatolije i Egipta. Šta je uzrokovalo misteriozan kolaps civilizacija Kasnog Brončanog doba kada su pale mnoge tada moćne i velike imperije i politije Bliskog Istoka, Anatolije, Egejskih osrtva, Krete, tko je odgovaran za pad i nestanak Hetitskog carstva s historijske pozornice, Ugarita, Karkemiša, Arzave, Kadeša i mnogih drugih te tko su bili misteriozni invazori poznati kao Narodi s Mora koji su napali Egipat ne jedanput nego triputa i bacili ga u mračno doba?

Iako podugo pitanje ali još niti jedno arheološko iskopavanje nije dalo odgovora na ovu veoma kompleksnu temu.  Sa svakim novim arheološkim iskopavanjima diljem pomenutih regija i gradova, nastaju samo nova pitanja i teorije koje su slične prijašnjim postavljenim čak i jedno cijelo stoljeće od kada arheolozi nastoje da razriješe ovu misteriju. Osim toga, treba imati na umu da je Kasno Brončano doba (1400 – 1200. prije Krista) poznato kao Mračno doba, period u kojemu nema skoro nikako pisanih izvora tako da sve što znamo o misterioznim invazorima po imenu Narodi s Mora znamo samo zahvaljujući faraonu Ramsesu III koji je s ovim narodima bio odlučujuću bitku za spas Egipta 1178. prije Krista u pomorskoj bitci na Nilu. Ovaj posljednji veliki faraon je svoju trijumfalnu pobjedu nad ovim invazorima zabilježio u obliku freski u svome hramu u Medinet Habu koji i dan danas stoji kao svjedočanstvo da su ovi invazori bili veoma žilavi i odlučni kada su se usudili napasti Egipat.

I dok pojedini arheolozi za kolaps civlizacija Kasnog Brončanog doba krive Narode s Mora, drugi su arheolozi pristupili malo racionalnije te su dali teorije kako je najvjerovatnije tijekom Kasnog Brončanog doba došlo do ogromnih klimatskih promjena te da je Istočni Mediteran, Bliski Istok a vjerovatno i Anatolija patila od višegodišnje suše koja je skratila izvore hrane te pobila mnoge usjeve što je moglo pokrenuti naposljetku velika raseljavanja tada bogatih trgovačkih gradova i migraciju populacija velikih razmjera.

No, nisu samo suše potresale Istočni Meditera, skoro ista katastrofa je zadesila i Levant i Kipar gdje su mnogi gradovi misteriozno napušteni. A tijekom 1450. prije Krista, Krit je potresao drugi vulkan Tere koji je obrisao Minojsku civilizaciju s historijske pozornice te dao prostora usponu Mikenske civilzacije koja će samo dva tri stoljeća kasnije biti brutalno razorena u najezdi Naroda s Mora koji su izgleda svoje utočište potražili i na Kritu. Dakle, bit će da su Narodi s Mora bili samo ulje na vatru te da su Narodi s Mora dovršili odmazdu koja je počela još u 13. stoljeću prije Krista kada su se bili teški građanski ratovi, kada su velike imperije padale zbog unutrašnjih sukoba kao što je Hetitsko carstvo, Mitani, Kasitska Babilonija, Asirija itd. Još pridodajmo monoge prirodne katastrofe, poplave, cunamije, potrese, suše i vjerovatno kuge, te raspade ionako oslabljenih političkih sistema i dobit ćete savršen recepat za Sudnji dan i surov kraj civilizacija Kasnog brončanog doba (1400 – 1200 / 1178. prije Krista).

Na posljetku, samo se Egipat uspio izvući i održati na nogama, ali je i on bio izuzetno oslabljen te su velika razaranja diljem Istočnog Mediterana, Anatolije, Bliskog Istoka, Levanta, Sirije na kraju donijela Mračno doba koje je na koljena bacilo cio Istočni Mediteran i na posljednji izdisaj one nekoć velike imperije koje su tako ‘jadno’ skončale. Osim toga, nestanak moćnih politija Kasnog Brončanog doba je na kraju omogučio uspon klasičnoj Grčkoj i Rimu, Perziji i Babiloniji koja je uspjela da otrese Kasitsku dinastiju s svojih leđa. Upravo ove nove civilizacije pomogle su uspon Željeznog doba (800 – 450. prije Krista), novije ere u historiji Istočnog Mediterana koju će prvenstveno obilježiti promjena načina ratovanja a i uspostava bogatih trgovačkih odnosa diljem Egejskih ostrva, Krete sve do Anatolije i Sirije.

Narodi s Mora

Slika2: Kratak summary kolapsa Kasnog Brončanog doba (Autor: Amar Tufo)

O ovome uskoro možete pročitati u mom članku po imenu “Narodi s Mora” koji raspravlja ovu katastrofu a koji je uveliko u pripremi. Toliko od mene za sada.

Posted in Narodi s Mora | Tagged , | Leave a comment

Objavljen članak Heiji incident

heiji2Slika1: Noćni napad na Sanjō palatu 

Nakon što sam objavio svoj rad pod nazivom Hogen incident (1156) ja takođe paralelno pripremao i nastavak sukoba Taira-Minamoto klana odnosno Heiji incident (1160). Poznato je da su ova dva incidenta, iako su kratko trajala, ona su itekako poljuljala temelje vladajuće carske elite koja je svakoga dana sve više slabila pred sve više moćnijim samurajima koji su također željeli vlast. No, za razliku od Hogen incidenta gdje smo imali priliku da vidimo usku suradnju Taire Kiyomorija i Minamota Yoshitomo koji su podržavali cara Širakavu protiv njegovog brata, cara Tobe, Heiji incident je pokazao pravu slabost ne samo Minamoto klana nego i Taira klana nakon Kiyomorijeve smrti.

Na pomolu je bio Gempei rat, petogodišnji rat (1180 – 1185) koji će Taira klan dovesti na ivicu postojanja i zauvijek ga izbaciti iz Japanske historije. Gempei rat je tako nazvan zbog kineskog prijevoda Taira-Minamoto klana (Genji i Heike). Moram da istaknem da će Gempei ratovi kao završna epizoda sukoba ova dva klana biti malo duže u uređivanju kao što je bio moj rad “47 Ronina” koji nije objavljen pošto je na uređivanju i pripremi za objavu u jednom od časopisa. Ali kada budu gotovi ja ću to blagovremeno objaviti. Na kraju još samo da kažem da je forma rada Hogen i Heiji bila 9 strana sa amblemima oba klana i to sam ispoštovao. Kritike na Hogen incident su jako dobre osim dijela gdje sam napravio haos u gramatici tipa (č i ć), (moč -> moć), (če -> će), (ćemo -> čemo) dakle kao što vidite i sam nastojim da ispravim te ‘manje’ lapsuse. Naravno ovo su lapsusi koje sam trebao davno savladati ali se nadam da ću u narednim radovima paziti ubuduće na ove greške.

Također ću se potruditi da napišem jedan jako interesantan članak o Japanskoj arheologiji, Jomon period (14 000. prije Krista – 300. prije Krista) gdje ga prati kasnije Jajoi period. Ali o tome nekada kasnije.

 Heiji incident možete pogledati ovdje:

https://www.academia.edu/27544309/Heiji_incident_Amar_Tufo_

Posted in Uncategorized | Tagged , , | Leave a comment

U pripremi Heiji incident

1280px-Heiji_rokuhara_gyoukouCar Nijo bježi iz carske palate u Kjotu (Heiji incident 1160)

Nakon što sam nedavno objavio svoj članak Hogen incident te kraće pauze koju sam uzeo, u pripremi je i članak Heiji incident. Kao što sam napisao u svom radu, Hogen i Heiji su dva odvojena incidenta Japanske historije koji će prerasti u Genpei rat, petogodišnji sukob koji je počeo 23 juna 1180. godine bitkom kod Uji (Uđija). Završetkom Genpei ratova bit će konačno okončan i Hejan period Japana te će tako 1185. godine biti osnovan Kamakura šogunat, prvi šogunat feudalnog Japana.

No, što je donjeo Heiji incident na historijskoj i vojnoj sceni Japana. Pa ukratko, Taira klan je 1160. godine trijumfovao nad Minamoto klanom izbacivši ga ne samo s dvora nego ga je doveo do ‘istrebljena’. Taira Kiyomori nakon nekoliko dana potjere za Minamotom Yoshitomom ga konačno sustiže i ubi te time završi Heiji incident. Yoshitomo koji dade svoj sopstveni život kako bi ukazao na nepravdu koja mu je nanesena neće proči neosvečen. Ovaj će posao konačno riješiti mladi i brilijantni Minamoto no Yoshitsune, sin Yoshitomov koji će poraziti Taira klan zauvijek u pomorskoj bitci kod Dan no Ure 1185. godine te time postati jedna od največih samurajskih legendi feudalnog Japana.

Podsječam da link do Hogen incidenta je dostupan ovdje:

https://www.academia.edu/27163567/H%C5%8Dgen_incident_Amar_Tufo_

Posted in Uncategorized | Tagged | Leave a comment

Objavljen članak Hogen incident

1280px-Hōgen_no_ranOpsada Širakava palate 29 jula 1156. godine

Zahvaljujuči svom velikom interesovanju i poznavanju Japanske kulture i historije, danas je uspješno gotov i moj članak na temu Hogen incident. Ovaj ratni sukob  Taira-Minamoto klana, dva najmočnija klana Heian (794 – 1185. god. n. e) perioda Japana pomogao je u oblikovanju samurajske ratne klase Japanskog društva i uspostavu Kamakura šogunata(1185 – 1333. god. n. e), prvog šogunata feudalnog Japana. Da ne bih ja ovoliko dužio, evo kratkog sažetka mog rada.

Hogen i Heiji incidenti predstavljaju veoma interesantnu epizodu Japanske historije tijekom Heian (794 AD – 1185 AD) perioda te zemlje. Riječ o prvom zvaničnom sukobu Taira-Minamoto klana, dva najmočnija klana Heian perioda čiji će vojni sukobi kasnije prerasti u petogodišnji građanski rat poznat kao Genpei rat (1180 – 1185). Iako su ova dva incidenta u suštini veoma kratko trajala, njihove posljedine po vladajuču klasu Japana su bile pogubne. Naime, tijekom Heian perioda carevi Japana su abdicirali u korist mlađih prijestolonasljednika bilo sina ili nečaka kako bi se održala vladajuća loza aktuelnog vladara. U veoma često krvavim sukobima za vlast, nije bila iznimka da brača dođu u ratni sukob kako bi se domogli trona. Upravo takav scenario se dogodio 20 jula 1156. godine kada je umro stari car Toba te vlast predao u ruke mlađem sinu Shirakawi koji postade novi car Japana. Osjetivši se duboko uvrijeđenim činom svoga oca, stariji brat Sutoku zaprijeti vojnim udarom te sazva najbolje samuraje među svojm redovima. Taira – Minamoto samuraji se podjeliše i tako otpoće Hogen incident.

 Cio članak možete pročitati na ovom linku:

https://www.academia.edu/27163567/H%C5%8Dgen_incident_Amar_Tufo_

Kratak sažetak Hogen incidenta na engleskom jeziku možete takođe pogledati na ovom linku:

https://plus.google.com/+amartufo/posts/M8tnbWFS3CG 

Zadnja izmjena u ovom članku: 

21 juli 2016

Posted in Moji članci, My articles | Leave a comment