Prelazite s Windows-a na Linux – upamtite ovih šest stvari

Bitka između Windows-a i Linux-a nije ništa novo ovih dana i ta bitka još uvijek traje. Posebice kada se uzme u obzir kako windowsaši smatraju da je Linux znatno komplikovaniji. Istina, prelaz na Linux nije nimalo jednostavna stvar s obzirom da se od vas traži osnovno poznavanje samog Linux-a. Svakako trebate imati na umu da migracija na Linux nije i nemoguća te vam stoga donosim ovih šest stvari koje trebate imati na umu prije nego li zamjenite vaš Windows s Linuxom.

1. Postoji ogromna razlika između Linux-a i Windows-a

Trebate imati na umu kako je Linux potpuno različit operativni sistem od svoje konkurencije Windows-a te kao takav ima i niz bitnih karakteristika koje Windows nema. Menađer datotekama, format datoteka koji je recimo kod Ubuntu-a .deb ali ne i .exe, i najvažnije od svega, Linux uopće nije operativni sistem. Šta je onda Linux? Linux se pojavio devedesetih godina sa čovjekom po imenu Linus Torvalds, tada student završne godine kompjuterskih nauka Univerziteta u Helsinkiju, Finska. Torvalds je radio na razvoju sopstvenog kernela, jezgra operarivnog sistema po imenu Minix ali je ubrzo preimenovan u Linux. Torvalds je kernel ubrzo objavio 17. Septembra 1991. godine te godinu dana kasnije pojavio se MCC Interim Linux, prva Linux distribucija nastala na Univerzitetu u Mančesteru, Engleska. Tako je Linux krenuo munjevit uspon ka vrhu te se vremenom pojavilo na hiljade Linux distribucija ili operativnih sistema koje pogone kućna računala, servere, automobilsku industriju, naftne platforme pa čak i NASA-ina svemirska stanica koristi Linux.

2. Odaberite vašu omiljenu Linux distru prema svom računalu

Trebali biste utvrditi koju Linux distru želite koristiti ili trebate koristiti. Svakako će prevagnuti vaše potrebe bilo da ste developer ili prosječni korisnik koji je tek odlučio da zaplovi vodama Linux-a onda svakako trebate probati Linux Mint, Debian, Ubuntu, te niz Ubuntuovih derivata. Trebate ovdje svakako imati na umu sistemske zahtjeve koje određena Linux distribucija traži u odnosu na hardver koji se nalazi unutar vašeg računala kako biste izbjegli zastoje u radu vaše Linux distribucije. Ukoliko vaše računalo ima star hardver, onda izbjegavajte Linux distribucije kao što su oficijelni Ubuntu, Kubuntu a umjesto njih probajte Linux Lite, Solus, Elementary ili Lubuntu. Većina ovih Linux distribucija će raditi sa minimalno Intel 1.6 GHz procesorom, negdje 512 do 1 GB RAM-a, VGA grafička karta minimalne rezolucije 1076 x 768 piksela te 20 GB hard disk prostora. Naravno, sve što je bolji procesor, RAM memorija, zatim SSD umjesto HDD-a, rezultati su bolji i vaša Linux distribucija će raditi besprijekorno.

3. Linux nema Photoshop, Sony Vegas Pro, MS Office

Mnoge korisnike Linux odbija zbog jako loše podrške za igranje video igara ali i nemogučnost instalacije popularnih aplikacija kao što je Adobe Photoshop, MS Office, Sony Vegas Pro, Filmora i drugi. Ovo je posebice problem kod ljudi koji zarađuju koristeći Adobe Photoshop te druge programe kao što je Adobe Ilustrator kojim se izrađuju profesionalni logotipovi itd. Linux distribucije imaju svoje alternative a to su Inkscape, sjajan program otvorenog koda za izradu vektorske grafike te podjednako dobrih logotipova kojim bi i Adobe Ilustrator profesionalci mogli zavidjeti. Pored Inkscape-a tu je GIMP za obradu fotografije, izradu postera uz niz interesantnih dodataka. Za one koji su navikli na MS Office njega mjenja Libre Office, popularni paket za obradu teksta, izradu prezentacija, tabelarnu obradu podataka te mnoštvo drugih programa koje uz njega dolaze. Za obradu video klipova ovdje se može spomenuti Kdenlive, dosta solidan program za obradu video uradaka koji se kasnije mogu objaviti na vaš YouTube kanal ili blog. Stvar je u navikama, ako niste spremni učiti i upoznavati se s radom kroz ove programe, onda Linux nije za vas.

Udruženje “ ARKADA “ Sarajevo (Dizajn: Amar Tufo)

Izvor slike: https://arkadabih.com/

Ova slika prikazuje logotip sportskog udruženja ARKADA iz Sarajeva koji sam ja radio u GIMP-u. Za više informacija o ovom udruženju možete posjetiti njihovu zvaničnu web stranicu.

Primjer mog logotipa za arheologiju i historiju Starog Bliskog Istoka sa slikom Gudee, vladara Lagaša, moćne Sumerske države iz drugog milenija prije Krista. Logotip je urađen u Inkscape-u.

4. Podrška hardvera

Često puta čujete u društvu koje iz neznanja mrmlja o Linux-u pa kažu kako Linux ne podržava hardver. Linux distribucije u svojim ranijim izdanjima nisu u potpunosti podržavale hardver njihovih proizvođaća što se definitivno i promjenilo i sada skoro sav vaš hardver funkcioniše daleko bolje nego li na Windows-u. Ovaj segment većina korisnika smatra itekako važnim jer Linux sada podržava 99 posto vašeg hardvera. Drugim riječima, svi vaši uređaji od audio karte, grafičke i mrežne karte su automatski prepoznati i nema potrebe da lovite drajvere po netu kao što je slučaj sa Windows operativnim sistemom gdje morate da bacate grah hoće li vaš hardver biti prepoznat ili ne. Srećom, Linux je tu da pomogne pa se komandom lspci -l može saznati o kojim se uređajima radi.

5. Napravite dual boot režim rada

Ukoliko vas želja vuće ka Linux-u nemojte da vas plaši vaše neznanje. Niko ne zna sve i Linux stručnjaci su morali krenuti od nule da bi postali Linux stručnjaci. Iskusnim Linux korisnikom postaje se godinama korištenja raznih Linux distribucija. Ako ne želite u potpunosti napustiti Windows onda je dual boot rješenje za vas. On omogučava da instalirate vašu omiljenu Linux distribuciju, primjera radi Linux Mint, pokraj Windows-a i svaki put prilikom butanja birate koji sistem ćete koristiti. Iako je ovo najbolji način da se upoznate s Linux-om, da učite i navikavate se na drugačiji način instalacije aplikacija, rad s komandama itd, dual boot može oštetiti vaš hard disk pa savjetujem da ukoliko imate viška hard disk iskoristite ga kako biste na njega instalirali željenu Linux distribuciju.

6. Naviknite se na Linux

Isprva će vam biti doista teško da se naviknete na Linux, na novije okruženje te će vam Windows istina zafaliti. Govorim iz svog iskustva. Ali kako vrijeme bude prolazilo i vi budete učili novije stvari u vezi Linux-a, sve će vam manje i manje Windows zafaliti da ćete na kraju i sami promicati korištenje Linux-a gdje god vam se za to ukaže prilika, bit ćete zadovoljni samim sobom i novim znanjem i iskustvom koje ćete moči da podjelite s vama sličnim ljudima koji takođe koriste Linux u svakodnevnom životu bez imalo nostalgije u vezi Windows-a. A ukoliko ikada zapnete tu je zajednica ljudi koja se okuplja oko svake distribucije spremna da vam ukaže bilo kakvu pomoć koju zatrebate bilo kada i da odgovori na bilo koje pitanje koje imate u vezi Linux-a i vaše distribucije. I na kraju:

“ Živi slobodno, mudro biraj, biraj Linux. “