Nakon skoro godinu i pol dana, objavljen je moj originalni naučni rad pod naslovom ‘Narodi s Mora’. Članak se bavi temom kolapsa civilizacija kasnog brončanog doba oko 1200. god. pr. n. e kada su misteriozno pale velesile diljem starog Bliskog Istoka kao što je moćno Hetitsko carstvo u Anataoliji, kraljevina Ugarit i Mitani u sjevernoj Siriji, Arzava u gornjoj Anatoliji, slabljenje Egipta te raspad bogate mreže vazalskih država.
Članak je nastao iz mog studenstskog esejskog rada kojeg sam ja napisao još 2015. godine u saradnji sa profesorom Adnanom Kaljancom sa odsjeka za Arheologiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Kroz konsultacije, razgovore i rasprave na temu kolapsa kasnog brončanog doba te uz pominjanje misterioznih invazora Narodi s Mora, članak od 11 strana je ugledao svoje svjetlo dana. Međutim, okolnosti su bile takve da ni ja sam nisam bio zadovoljan esejskim radom i njegovim kvalitetom, te članak nije nikada do sada objavljen.
Kako sam već i rekao, tema kolapsa kasnog brončanog doba je jedna od velikih misterija u arheologiji. Skoro jedno stoljeće, arheolozi nastoje da riješe misteriju raspada velesila koje su nekoć dominirale vojnom i političkom pozornicom starog Bliskog Istoka. Termin ‘velesile starog Bliskog Istoka’ uveo je u literaturu autor Eric Van De Mieroop u seriji svojih knjiga o arheologiji i historiji starog Bliskog Istoka te se taj termin odnosi na pet velesila koje se javljaju na historijskoj pozornici oko 1400. god. pr. Krista. To su bile Asirija i Babilon u gornjoj Mezopotamiji, kraljevina Mitani u sjevernoj Siriji, Hetitsko carstvo u Anatoliji te Egipat.
Ove gore pomenute države, možemo ih tako nazvati, dominirale su vojnom i političkom scenom starog Istoka oko 1400. god. pr. Krista sve do 1200. god. pr. Krista kada se desio slom i pad moći velesila, pad vazalskih gradova koje su bile pod vlašću Hetita, Asirije, Babilona, Egipta, kraljevine Mitani. Ta katastrofa i posljednji dani velesila i gradova duž obala istočnog Mediterana, Kanana, Sirije, Palestine, Kipra su pomenuti i opisani u seriji diplomatskih pisama koje su kraljevi pisali jedni drugima, tražeći vojnu pomoć pred neprijateljem koji je dolazio morem i kopnom. Egipatski faraoni ih pominju imenom Sherdana, Peleset, Tjeker, Ekwesh, Danuna, Teresh, Shekelesh, Luka, i Wheshewesh, dok ih mi arheolozi poznajemo imenom Narodi s Mora.
Taj termin upotrebio je prvi put Francuski egiptolog Emanuel de Rouge 1858. godine u svojim prijevodima reljefnih prikaza hrama Medinet Habu gdje je Ramzes III, faraon dvadesete dinastije opisao pomorsku bitku s Narodima s Mora na ušću Nila oko 1177. godine pr. Krista kada su ti invazori doživjeli strahovit poraz. Neke od njih kao što su Šerdana i Peleset, Ramzes III je naselio unutar svoje zemlje gdje im je slao zalihe žita i odjeće u zamjenu za vojne usluge. Upravo se Narodima s Mora pripisuje pad Hetitskog carstva u Anatoliji, kraljevine Ugarita, Karkemiša, Katne, Kadeša u Siriji, rušenje Arzave Šehe, kraljevine Mire u Anatoliji, napad i razarnja Troje VII u Anatoliji, rušenje i napad gradova diljem Alašije (Kipar), rušenje Minojske i Mikenske civilizacije u Egejskim ostrvima.
Razaranja su bila doista strahovita, ali su pojedini arheolozi odbili teze kako su Narodi s Mora odgovori za masovna razaranja, te su pretpostavili kako su Narodi s Mora samo okončali katastrofu koja je počela nekoliko stoljeća ranije, potmognuta prirodnim katastrofama, nestašicom hrane te raseljavanjem bogatih obalnih gradova, pobunama unutar vodećih centara moći te na koncu dolazak Naroda s Mora i bum, kraj svijeta kakvog smo poznavali.
Sve ove detalje možete pročitati u mom originalnom članku koji je dostupan za čitanje na mom Academia.edu profilu. Članak ima dizajniranu naslovnu stranu, što ima i većina mojih članaka a korištena je najnovija literatura i dosadašnja saznanja prilikom pisanja samog rada. Ono na što sam jako ponosam jeste i činjenica da je ovo prvi takav rad na našem jeziku koji nudi uvod u jednu od zaista kompleksnih tema arheologije. Cio članak možete pročitati na ovom linku
Reference
[1] Članak Narodi s Mora
Amar Tufo - BLOG 